Europska unija uvodi fiksnu carinu od tri eura na male pakete koja će se primjenjivati od 1. srpnja 2026. Riječ je o paketima vrijednima manje od 150 eura, a koji čine 93 posto e-trgovine u EU-u.
- Smisao
ove naknade jest da izjednači uvjete između online maloprodaje i
klasične maloprodaje. Naknada se ne plaća po paketu, već po svakom
artiklu unutar paketa, pojasnila je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva i voditeljica medijskog tima EK u Hrvatskoj.
Sljedeći korak je da platforme i prodavači koji nude te proizvode odmah po prodaji obavijeste europsku carinu kroz čvorište carinskih podataka u EU.
Ana Brajković,
savjetnica i stručnjakinja za maloprodaju, rekla je kako ljudi takve
proizvode kupuju nevjerojatno puno. Gotovo 200 paketa tog tipa svake
sekunde ulazi u EU.
- Vjerujem da će i dalje dio potrošača
kupovati, ali vjerujem da će dio izmijeniti svoje potrošačke navike u
segmentu impulzivne kupovine. Naime, radi se o proizvodima koji su vrlo
jeftini i sve te platforme su nas tjerale da kupimo što više proizvoda
po paketu, rekla je Brajković.
Popularne platforme s dalekih
tržišta regulirane su i uredbom o digitalnim uslugama. Ona uvodi jasna
pravila za online tržišta, društvene mreže i platforme kao što su Temu,
Shein i AliExpress.
- Protiv ove tri platforme otvorili smo istražne postupke u kontekstu online kupovine, najviše zbog prodaje nesukladnih proizvoda na europskom tržištu. Želimo u EU stvoriti sigurno digitalno okruženje bez obzira tko plasira proizvode na europsko tržište, kazala je Čović Vidović.
Brajković je naglasila kako se radi o "proizvodima niske vrijednosti i jakog visokog obrtaja".
-
Kvaliteta nije ujednačena, ona je nepoznata. Potrošač ne zna što je od
tih proizvoda stvarno kvalitetno. Stvar je u tome je li proizvod
siguran. Prema nedavnim istraživanjima koja su se radila u Francuskoj,
od 600 proizvoda, njih 75 posto nije bilo sukladno, a 46 posto je bilo
opasno, upozorila je.
Naglasila je kako i potrošače treba educirati o tome što kupuju kako bi bili sigurniji.
-
Osim što su nesukladni kvalitetom, tema je i zagađenje okoliša s tim
proizvodima koji će završiti na dnu ladice ili negdje na otpadu,
istaknula je Čović Vidović.
Kazala je kako europska industrija odjeće gubi gotovo 12 milijardi eura godišnje, industrija kozmetike oko 3 milijarde eura, a industrija igračaka milijardu eura zbog proizvoda s dalekih tržišta.
